Jučerašnji Briselski neuspjeh je logičan jer se implementacija Sejdić-Finci
ne može ostvariti dok Hrvati u BiH ne dobiju isti stupanj konstitutivnosti kao
Bošnjaci i Srbi.
Sve je zapelo oko toga što Hrvati hoće da im se omogući da direktno biraju
u Predsjedništvo BiH svog predstavnika.
To se može prvenstveno ostvariti na dva načina:
-
Prvi je, da se u Hrvatsko-Muslimanskoj Federaciji
(nastalu sporazumno 1994. u Vašingtonu) odredi teritorij gdje su Hrvati u
većini, te da se onda sa tog teritorija bira hrvatski predstavnik.
Nakon što su bili na to pristali, bošnjački predstavnici (Lagumdžija,
Izetbegović, Radončić, Tihić) su shvatili, da bi to faktički značilo stvaranje
trećeg entiteta, i sada to odlučno odbijaju.
-
Drugi je način, da se u parlamentu BiH hrvatski član
Predsjedništva BiH bira od svojih poslanika. Ali to ne odgovara dosadašnjem
modelu neposrednog biranja u oba entiteta. Povrh svega, ovaj bi model bio
nepravedan jer bi omogućio pobjedničkoj političkoj partiji da, na uštrb ostalih
partija bira svog predstavnika.
-
Teorijski, treći, elektorski (izrazito američki)
model, ne odgovara europskoj praksi, a podoban je uglavnom za dvopartijski,
građanski sistem, i krajnje je kompliciran.
Opet teorijski, četvrti model, po kojem se predlaže da se nacionalna
odrednica briše prilikom izbora, vratio bi problem na početak: biranju, na
primjer, dvaju predstavnika koji zastupaju isti narod, ali različito nacionalno
deklariranih.
Sve u svemu, da bismo u ovom času, privremeno, a glede izbora 2014. godine,
riješili problem Sejdić-Finci koji ozbiljno dovodi u pitanje uklapanje BiH u
europske integracije i korištenje EU fondova, naš Kabinet predlaže slijedeće
rješenje sastavljeno od tri stava:
1. Svaki građanin BiH, ma kako god da se nacionalno izjašnjavao, ima pravo
da se kandidira za člana Predsjedništva ove zemlje.
2. Svi glasači, prilikom izbora člana Predsjedništva, moraju naznačiti
svoju nacionalnu pripadnost, ma koja god ona bila.
3. S obzirom, da jedino Hrvati imaju suštinske primjedbe na izbor člana
Predsjedništva, onda se taj član Predsjedništva bira tako da se iz ukupne mase
glasačkih listića izdvoje oni gdje je naznačena nacionalna pripadnost 'Hrvat',
pa kandidat koji prema ovim listićima dobije najveći broj glasova, postaje član
Predsjedništva.
Kabinet je svjestan da ovaj prijedlog ima niz mana, ali ističe da se radi o
privremenom rješenju koji će vrijediti samo za izbore 2014. Isto tako, ovaj je
prijedlog lako implementirati, trenutno najmanje je loš od svih ponuđenih, ne
evocira stvaranje novog entiteta što smeta Bošnjacima, a Hrvatima garantira da
će biti izabran upravo njihov predstavnik.
Nema komentara:
Objavi komentar