Jedanaest godina samoće

Danas se u Hagu navršava 11 godina otkako je dr Vojislav Šešelj zatvoren. Taj zločin, ta svinjarija, dešava se u centru Zapada kome su puna usta ljudskih prava. Uopće nije važno koje je dr Šešelj nacionalnosti, vjere, ili političke orijentacije. Pa da je i najcrnji zločinac, takav tretman ne bi zasluživao.

Ali to nije ono najgore. Kako stvari stoje, on će još dugi niz godina sprovesti na istom mjestu, ako poživi. Jer njega je zahvatio rak, i ishod te bolesti je uvijek mračan. Treba samo napomenuti, da je u Haškom tribunalu „umrlo“ već desetak srpskih optuženika, a nijedan Hrvat, nijedan musliman!

Kao i za Miloševića za kojeg sam godinu dana prije njegove smrti napisao da će nastradati u zatvoru (vidi na internetu: „Kako ubiti Miloševića i zašto“), tako sam prije izvjesnog vremena objavio tekst o

dr Šešelju: „Slučajne smrti u Ševeningenu“. Jer „Veliki brat“ ga neće pustiti živog iz zatvora, osim ako dr Šešelj ne bude toliko onemoćao da će njegova smrt veoma brzo biti izvjesna.

Dr Šešelj je bukvalno razbucao optužnicu protiv njega, pravno porazio čitav Haški tribunal, a krvnici su uvijek osjetljivi na takve stvari i svete se na najgori mogući način.

Historija će, međutim, dati konačan sud o ovom tribunalu, i pokazat će se da je propast ovakvog Zapada započela upravo u centru „međunarodne pravde“ u Hagu.

 Prof. dr Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske

Saopćenje povodom Vidovdana

Za Vidovdan, koji je najznačajniji praznik srpskog naroda, može se reći da ga je historija snažno obilježila. Evo tek nekoliko datuma značajnih za srpsku historiju:

-        28. juna 1389., dogodila Kosovska bitka, na Kosovu su se sukobile su srpska i turska vojska,

-       28. juna 1914., atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu kojeg je izvršio Gavrilo Princip,

-        28. juna 1919., Versajski ugovor, kraj Prvog svjetskog rat,

-  28. juna 1921., Kralj Aleksandar proglasio novi ustav Kraljevine SHS - Vidovdanski ustav,

-    28. juna 2001., izručenje Slobodana Miloševića sudu za ratne zločine u Haagu.

   Iz priloženog je jasno, da atentat u Sarajevu prije 100 godina ima svoje snažne korijene u Kosovskoj bici. Točno je, da je akt Gavrila Principa, a u okviru Mlade Bosne, bio oslobodilački, anti imperijalistički, protiv austrougarske monarhije. Ali je isto tako točno, da je 'kosovski mit', kao osnovica razumijevanja suštine srpskog naroda, snažno motivirao njegovog izvršioca.

Vidovdan, međutim nije samo srpska, nego i slavenska svetinja jer je Svetovid bio slavenski bog rata i obilja. Zato bi se za taj herojski čin kojeg je Princip izvršio, znajući da istovremeno žrtvuje i svoj život, moglo reći da je imao trostruko značenje: antiimperijalističko, projugoslavensko i prosrpsko.

   I današnja proslava u Andrić-gradu zadržava ovo trostruko značenje. Ona je istovremeno borba protiv novog svjetskog, imperijalističkog poretka, borba za objedinjavanje naroda s obje strane Drine i borba, revolt srpskog naroda protiv onih koji sprovode i žele njegovo uništenje.

     Prof. dr Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske

Ramazanska čestitka građanima islamske vjeroispovijesti

Dopredsjednik Republike Srpske, gospodin Emil Vlajki svim građanima islamske vjeroispovijesti, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, čestita Ramazan.

„U ime svih članova Kabineta i svoje osobno ime, svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom početka Ramazanskog posta.

            Mjesec Ramazana u kojem je počela objava svete knjige, časnog Kur‘ana, za vjernike islamske vjeroispovijesti putokaza pravog puta i razlikovanja dobra od zla je mjesec posta, strpljivosti i odricanja, međusobnog praštanja, suosjećanja i samilosti, odricanja od zla, mržnje i zavade kroz svakodnevna iskušenja.  

Želim Vam da u zdravlju i veselju, sa članovima obitelji, dragim prijateljima i komšijama provedete mjesec posta Ramazan i radosni dočekate Bajram.“

  

RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!“

Prljava medijska kampanja

Kako se bliže izbori, prljavština predizborne medijske kampanje dosiže nivo poplave, stravičnije od one koja nas je u realnosti zadesila prošlog mjeseca. Od velikog broja primjera, evo jednog.

Fabrika 'Bimeks' je upropaštena, tvrdi se, pljačkaškom privatizacijom. Ali je takva privatizacija izvedena u distriktu 'Brčko', a njen početak je 2005. godine. Glavni akteri ovakve privatizacije bili su OHR i Vlada Distrikta! Odjednom, određeni medij ubacuje u to Milorada Dodika za kojeg se tvrdi da je prijatelj sadašnjeg vlasnika 'Bimeksa'. Pa se onda hinjski dodaje kako je taj vlasnik opelješio Republiku Srpsku za 11 milijuna maraka!

Ali tih 11 milijuna je vezano za sudsku presudu povodom spora koji datira od 2002., pa nadalje!

Dakle, ni 2002., ni 2005., Dodik nije bio na vlasti. Prema tome, to sve skupa, prema podacima koji su iznijeti, nema veze s njim!

Informacija je, međutim tako iznijeta, da se stiče utisak da je Dodik glavni vinovnik ovih afera.

I drugi primjeri ovih dana, napada na istu ličnost, su jednako prljavi. Novinarska etika je srozana ispod granica najdubljeg blata.

Nećete proći. Ni vi, ni vaši stvarni gospodari.

Petak, 13.

Danas će u Narodnoj skupštini Republike Srpske biti predložen niz zakona po hitnom postupku, od kojih najviše izazivaju pažnju Fond i porez solidarnosti. Koliko god da je ta vladina odluka ljudski opravdana, tu krupnijih grešaka ne bi smjelo biti zato jer je nakon poplava narod ogorčen, a socijalna pravda je u ovim trenucima najvažniji faktor stabilnosti sistema.

Naš Kabinet je napravio kratko psiho- sociološko i ekonomsko istraživanje u tu svrhu, i došao do slijedećih prijedloga:

1.   Da se penzioneri uopće ne oporezuju; gubitak prihoda od neuzimanja u obzir visokih penzija nakon usvajanja Poreza, bio bi neznatan.

2.    Da se svi zaposleni na budžetu, koji imaju apsolutnu socijalnu sigurnost, oporezuju po vladinom prijedlogu do iznosa republičkog prosjeka plata, a da se od tog iznosa pa nadalje formira progresivna poreska stopa, od 3 % pa nadalje.

3.  Da se u realnom sektoru gdje gro plata za najveći broj radnika iznosi prosječno oko 550 maraka, oporezuju oni čiji su iznosi viši od republičkog prosjeka plata, po progresivnoj stopi od 3 % pa nadalje